Nijedan alat ne nastaje ni iz čega.
Cashfulness je plod godina čitanja, mojih grešaka, uvida posuđenih od ljudi koji su o novcu pametno govorili mnogo prije mene.
Pomislio sam da je pošteno da ti kažem odakle dolaze te ideje.
Ono što slijedi nije rang-lista. Nije čak ni niz recenzija. To je promišljena bibliografija: pet knjiga, i za svaku razlog zašto je važna i koji dio razmišljanja Cashfulnessa osvjetljava.
Jedna premisa koju ti neću sakriti: jednu od te pet knjiga sam napisao ja. To je peta. Nalazi se na svom mjestu, opisana istom mjerom kao i preostale četiri — ni više, ni manje.
Stavio sam je tu jer je dosljedna s ostalima, ne zato što je moja.
I ako od ovih pet knjiga ne pročitaš nijednu, u redu je i tako: potrudio sam se da svaki prikaz napišem tako da odneseš koristnu ideju čak i bez otvaranja knjige.
1. George S. Clason — The Richest Man in Babylon (Najbogatiji čovjek u Babilonu, 1926)
Počnimo od najstarije, i od najjednostavnije.
Riječ je o zbirci parabola koju je od 1926. objavljivao George Clason, Amerikanac. Priče se odvijaju u drevnom Babilonu: glavni lik je Arkad, najbogatiji čovjek u gradu, koji objašnjava onima koji ga pitaju kako je do toga došao.
Ključna ideja je samo jedna, i ušla je u svakodnevni govor: prvo plati sebi.
Prije stanarine, namirnica, računa, odvoji fiksni dio onoga što zaradiš — knjiga kaže desetinu. Taj dio je tvoj, i ne dira se. Sve ostalo je ono od čega živiš.
Clason dodaje i drugo pravilo, rjeđe citirano ali jednako važno: taj dio ne smije stajati na miru. Mora se pustiti da radi, oprezno, da bi i sam donosio prinos — i mora se štititi od onih koji obećavaju laku zaradu.
Štednja je samo prvi korak. Drugi je da ti nešto ne odnese ono što si uštedio.
Rečeno ovako zvuči trivijalno. Nije: skoro niko to zaista ne radi, jer skoro niko nema sistem koji mu to čini automatskim.
I tu knjiga dodiruje Cashfulness.
Disciplina o kojoj govori Clason nije odricanje. To je red. Ne traži od tebe da se odrekneš nečega: traži da stvari poredaš u pravi slijed.
Problem je što red, ako svaki mjesec zavisi od snage volje, prije ili kasnije pukne. Redovno bilježenje unutar Cashfulnessa služi upravo tome da red izvuče iz ruku volje: vidiš ga, tu je, sam ti kaže da li pravilo držiš ili ne.
A taj dio koji raste, i u jednom trenutku počne donositi prinos, prva je cigla nezavisnosti: u Cashfulnessu ga vidiš kako raste, stavku po stavku, bez zamišljanja.
Iskreno upozorenje: forma parabola je zastarjela, a stil zvuči drevno, mjestimično svečano.
Ne čitaj je zbog stila. Pročitaj je — ili je makar zapamti odavde — zbog principa: jedan dio, prije svega ostalog, uvijek.
2. Vicki Robin i Joe Dominguez — Your Money or Your Life
Clason te uči da uvedeš red. Sljedeća knjiga te pita čemu taj red služi.
Your Money or Your Life je američka knjiga, objavljena početkom devedesetih, koju su napisali Vicki Robin i Joe Dominguez. To je jedan od tekstova koji je utemeljio svjesne finansije, mnogo prije nego što je ta riječ postala moderna.
Njena ključna ideja je rečenica koju je, jednom pročitanu, teško zaboraviti: novac je životna energija.
Svaki euro koji potrošiš jeste vrijeme tvog života koje si zamijenio da bi ga dobio. Nije apstrakcija: to je broj stvarnih sati koje si dao u zamjenu za taj novac.
Odatle nastaje pitanje koje ti knjiga stavlja u ruke: da li ova stvar koju kupujem vrijedi sati života koje me je koštala?
Knjiga ti napravi i precizan obračun: koliko zaista vrijedi jedan sat tvog rada, kad se oduzme sve ono što te rad košta da bi uopšte postojao — prevoz, odjeća, stres koji treba istopiti. Skoro uvijek je niže nego što misliš.
I pokazuje ti da postoji tačka — oni je zovu „dovoljno“ — iznad koje trošenje više ne čini sretnijim. Treba je prepoznati, ne prijeći inercijom.
Ako si čuo rečenicu koja stoji ispod Cashfulnessa — novac je alat za kupovinu vremena i slobode — ovdje je nalaziš skoro riječ po riječ, ali pretvorenu u metod.
To je najdirektniji most na cijeloj ovoj listi.
Svaki trošak jesu sati tvog života. Tvoja neto vrijednost — ono što u Cashfulnessu zovemo brodsko mjesto — kaže ti koliko si sati već otkupio, i koliko si blizu tačke u kojoj ih više ne moraš mijenjati.
Upozorenje: knjiga je jako usmjerena na Sjedinjene Države, na poreze, penzije i investicione savjete koji su u praktičnim detaljima danas zastarjeli.
Razmišljanje ipak drži netaknuto. Samo trebaš prevesti primjere u svoju zemlju i svoju sadašnjost — osnovna ideja ne zastarijeva.
3. Beppe Scienza — Il risparmio tradito (Izdana ušteđevina)
Robin i Dominguez te pitaju čemu služi novac. Beppe Scienza te upozorava ko na tome zarađuje kad se ti to ne pitaš.
To je talijanska knjiga, koju je napisao matematičar sa Univerziteta u Torinu koji već godinama kritički gleda na industriju upravljanja štednjom.
Ključna ideja je nezgodna: veliki dio te industrije, u praksi, radi protiv štediše.
Provizije koje tiho nagrizaju prinose. Proizvodi napravljeni da budu neprozirni. Šalter koji nudi ono što odgovara onome ko ti to prodaje, ne tebi.
Konkretan primjer, bez imenovanja: dva proizvoda koja ulažu u potpuno iste stvari mogu ti nakon dvadeset godina u džepu ostaviti razliku od desetina hiljada eura — samo zbog godišnje provizije koja je izgledala mala. Mali procenat, kad se sabira kroz vrijeme, nije mali.
Lekcija koju odneseš, čak i bez čitanja knjige, samo je jedna i vrijedi zauvijek: ne vjeruj onome ko ti prodaje proizvod prerušen u savjet.
Postoji praktična odbrana, i jednostavna je: uvijek pitaj koliko te košta, u eurima i svake godine, sve uključeno. Ako je odgovor nejasan, ta nejasnoća je već odgovor.
Ovo je most ka Cashfulnessu, i to je most napravljen od odsustva.
Cashfulness nema finansijske proizvode koje bi ti plasirao. Ne uzima proviziju na ono što radiš sa svojim novcem, ne usmjerava te ka nekom fondu, nema skriveni interes u broju koji vidiš.
Pokazuje ti tvoje brojeve, i to je sve. Neutralan alat je potreban baš zato što postoji sve ono što Scienza opisuje.
Jedno drugo, mnogo popularnije ime na ovu temu, Robert Kiyosaki, nije na ovoj listi: o njemu smo pisali posebno, u posebnom članku na ovom blogu, i tamo objašnjavamo zašto.
Dužno upozorenje: Scienzin ton je polemičan, mjestimično oštar.
Treba ga uzeti onakvim kakav jeste — kritički podsticaj koji te uči zdravoj sumnjičavosti, ne konačna presuda o svakom pojedinom proizvodu ili osobi. Vrijednost je pogled koji ti ostavlja, ne svaka pojedinačna ocjena.
4. Seneka — De brevitate vitae (O kratkoći života)
Scienza te upozorava ko rasipa tvoj novac. Seneka te podsjeća šta zapravo rasipaš.
To je moralni esej latinskog filozofa Seneke, napisan prije skoro dvije hiljade godina. Nikad ne govori o novcu. Govori o vremenu.
Ključna ideja preokreće način na koji se obično žalimo: nije tačno da imamo malo vremena — tačno je da ga jako mnogo rasipamo.
Problem nije količina života, nego pažnja s kojom ga trošimo.
Seneka razlikuje dvije stvari koje uvijek miješamo: dug život i proživljen život nisu ista stvar. Onaj ko je uvijek pretrpan poslom, piše, često je onaj ko je najmanje proživio — jer se nikad nije zaustavio dovoljno da primijeti kuda ide.
Seneka daje zapažanje koje, poslije dvadeset vijekova, i dalje boli: novac branimo noktima i zubima, a dopuštamo da nam bilo ko odnese vrijeme — jedinu stvar koja se, to je istina, ne vraća.
To je jedina knjiga na ovoj listi koja nema nikakve veze s novcem. I baš zato ih osvjetljava bolje od ostalih.
Jer upravljanje novcem je, u suštini, upravljanje vremenom koje ti novac kupuje.
Čitav smisao Cashfulnessa — znati gdje si, bez potrebe da o tome stalno misliš — postoji zbog toga: manje pažnje potrošene na brigu o novcu, više života ostavljenog životu. Novac stavljen u red je vrijeme koje sebi vraćaš.
To je isti gest koji Seneka savjetuje za vrijeme: povremeno stani i pogledaj kuda ide. Jednom sedmično, s brojevima pred sobom, tačno je to zaustavljanje.
Ovdje nije potrebno nikakvo upozorenje.
Nema ničega za osavremenjivanje, ničega zastarjelog za prevođenje. Tekst koji izdrži dvije hiljade godina razmaka ne treba da ga ja branim.
Pročitaj je. Kratka je, i nijedna finansijska knjiga ti ovo neće reći s toliko jasnoće.
5. Vittorio Giusti — Strategie per la Finanza Personale
I stižemo do pete. One koju sam napisao ja.
Kažem to jednostavno, bez okolišanja: moja je, i baš zato je neću hvaliti. Stavljam je na ovu listu jer je dosljedna s preostale četiri, ne zato što nosi moje ime.
To je praktična knjiga o ličnim finansijama. Objašnjava, korak po korak i s konkretnim primjerima, kako u vođenje kućnog budžeta unijeti istu strogost dvojnog knjigovodstva — tehnike kojom preduzeća vijekovima drže knjige u ravnoteži.
Kreće se od nule: kako izgraditi kontni plan za porodicu, kako bilježiti ono što ulazi i ono što izlazi, kako pročitati rezultat a da ne budeš knjigovođa. Čak i ako nikad ne kupiš tu knjigu, ideja koju treba odnijeti je ova: metod preduzeća funkcioniše, identično, i za porodicu.
Postoji tačka u kojoj moram biti potpuno transparentan s tobom.
U knjizi preporučujem, kao operativni alat, GNUCash: slobodan i besplatan softver za dvojno knjigovodstvo, za računar. To je odlična aplikacija — moćna, stabilna, i ne košta ništa.
Zašto sam onda napravio Cashfulness?
Zato što kad sam pisao tu knjigu, Cashfulness još nije postojao. GNUCash je bio — i još uvijek je — ozbiljan dostupan izbor, i preporučio sam ga u dobroj vjeri.
Poenta koju ti želim jasno prenijeti je ova: razmišljanja iz knjige ostaju u potpunosti valjana. Štaviše, s Cashfulnessom vrijede još i više.
Knjiga nije zastarjela. Mijenja se, na bolje, preporučeni alat — ne razmišljanje koje stoji ispod njega.
Cashfulness nasljeđuje istu strogost dvojnog knjigovodstva, ali je mnogo jednostavniji, moderniji i funkcionalniji od GNUCasha, i namijenjen je onima koji nisu knjigovođe.
Rečeno u jednom redu: ako danas čitaš tu knjigu, u mislima zamijeni GNUCash Cashfulnessom. Metod je identičan, iskustvo mnogo jednostavnije.
Knjiga je dostupna na Amazonu.
Nit koja ih povezuje
Pet vrlo različitih knjiga. Amerikanac iz dvadesetih godina prošlog vijeka, dva autora svjesnih finansija, polemičan italijanski matematičar, latinski filozof, i ja.
A ipak, ako ih poređaš, sve govore istu stvar iz različitih uglova.
Clason: uvedi red, tako da novac radi za tebe, a ne ti za njega.
Robin i Dominguez: taj novac je vrijeme tvog života, tretiraj ga tako.
Scienza: ne dopusti da drugi tvoje sredstvo pretvore u svoj cilj.
Seneka: resurs koji nam zaista nedostaje nije novac, nego vrijeme.
A peta, moja, pokušava sve ovo pretvoriti u metod koji možeš primijeniti kod kuće.
Nit je samo jedna: novac je alat za kupovinu vremena i slobode — ne san koji treba juriti, niti neprijatelj kojeg treba pobijediti.
Sve pet, svaka na svoj način, sklanjaju novac s centra pozornice i tamo vraćaju tvoj život.
Zato ti Cashfulness traži nekoliko minuta, ne tvoj cijeli dan: metod služi da o novcu misliš manje, ne više.
To je, ako hoćeš, mjesto gdje ove ideje prestaju biti čitanje i postaju svakodnevna praksa. Beta se otvara — bez žurbe, kad budeš imao volje.
— Vittorio