Nijedan alat ne nastaje iz ničega.
Cashfulness je dijete godina čitanja, mojih vlastitih pogrešaka, uvida posuđenih od ljudi koji su o novcu pametne stvari govorili davno prije mene.
Pomislio sam da je pošteno reći ti odakle dolaze te ideje.
Ono što slijedi nije ljestvica. Nije čak ni niz recenzija. To je promišljena bibliografija: pet knjiga, i za svaku razlog zašto je važna i koji dio razmišljanja Cashfulnessa osvjetljava.
Jedna pretpostavka koju ti ne želim skrivati: jednu od pet napisao sam ja. To je peta. Nalaziš je na njezinu mjestu, ispričanu istom mjerom kao i ostale četiri — ni više, ni manje.
Stavio sam je tamo jer se uklapa s ostalima, ne zato što je moja.
A ako od tih pet knjiga ne pročitaš nijednu, i to je u redu: pokušao sam svaki prikaz napisati tako da poneseš korisnu ideju čak i bez otvaranja knjige.
1. George S. Clason — Najbogatiji čovjek u Babilonu (1926.)
Krenimo od najstarije, i najjednostavnije.
Riječ je o zbirci parabola koju je od 1926. objavljivao George Clason, Amerikanac. Priče se odvijaju u drevnom Babilonu: glavni je lik Arkad, najbogatiji čovjek u gradu, koji svima koji ga pitaju objašnjava kako je do toga došao.
Ključna je ideja jedna, i ušla je u svakodnevni govor: prvo plati sebi.
Prije stanarine, kupovine, računa, odvoji fiksni dio onoga što ulazi — knjiga kaže desetinu. Taj je dio tvoj, i ne dira se. Sve ostalo je ono od čega živiš.
Clason dodaje drugo pravilo, rjeđe citirano ali jednako važno: taj dio ne smije stajati nepomično. Mora se staviti u pogon, oprezno, da i sam donosi prinos — i mora se štititi od onih koji obećavaju laku zaradu.
Štednja je samo prvi korak. Drugi je ne dopustiti da ti netko oduzme ono što si uštedio.
Kad se tako kaže, zvuči banalno. Nije: gotovo nitko to zaista ne radi, jer gotovo nitko nema sustav koji to čini automatskim.
I tu se knjiga dodiruje s Cashfulnessom.
Disciplina o kojoj Clason govori nije odricanje. To je red. Ne traži od tebe da se čega odrekneš: traži od tebe da stvari staviš u pravi redoslijed.
Problem je u tome što red, ako svaki mjesec ovisi o snazi volje, prije ili poslije popusti. Redovito bilježenje unutar Cashfulnessa služi upravo tome da red izvuče iz ruku volje: vidiš ga, tu je, sam ti govori držiš li se pravila ili ne.
A taj dio koji raste, i u nekom trenutku počne donositi prinos, prva je opeka neovisnosti: u Cashfulnessu ga vidiš kako raste stavku po stavku, bez potrebe da ga zamišljaš.
Iskreno upozorenje: oblik parabola je zastario, a stil zvuči arhaično, mjestimice svečano.
Ne čitaj je zbog stila. Pročitaj je — ili je barem odavde zapamti — zbog načela: jedan dio, prije svega ostaloga, uvijek.
2. Vicki Robin i Joe Dominguez — Your Money or Your Life (Tvoj novac ili tvoj život)
Clason te uči kako uspostaviti red. Sljedeća knjiga te pita čemu taj red služi.
Your Money or Your Life američka je knjiga, izašla početkom devedesetih, koju su napisali Vicki Robin i Joe Dominguez. Jedan je od tekstova koji su utemeljili svjesne financije, davno prije nego što je ta riječ postala moderna.
Njezina je ključna ideja rečenica koju je, kad je jednom pročitaš, teško zaboraviti: novac je životna energija.
Svaki euro koji potrošiš vrijeme je tvog života koje si zamijenio da ga dobiješ. Nije apstrakcija: broj je to stvarnih sati koje si dao u zamjenu za taj novac.
Odatle nastaje pitanje koje ti knjiga stavlja u ruke: vrijedi li ova stvar koju kupujem sate života koje me stajala?
Knjiga s tobom radi i točan izračun: koliko zaista vrijedi jedan sat tvog rada, kad se oduzme sve što te rad stoji da bi uopće mogao postojati — putovanja, odjeća, stres koji treba preraditi. Gotovo je uvijek niže nego što misliš.
I pokazuje ti da postoji točka — nazivaju je „dosta” — iznad koje trošenje više ne čini te sretnijim. Treba je prepoznati, ne prijeći je iz inercije.
Ako imaš na umu rečenicu koja stoji u temelju Cashfulnessa — novac je alat za kupovanje vremena i slobode — ovdje je nalaziš gotovo od riječi do riječi, ali pretvorenu u metodu.
To je najizravniji most u cijelom ovom popisu.
Svaki je trošak sati tvog života. Tvoja neto vrijednost — ono što u Cashfulnessu zovemo određivanje pozicije — govori ti koliko si sati već otkupio natrag, i koliko si blizu točke u kojoj ih više nećeš morati mijenjati.
Upozorenje: knjiga je vrlo usmjerena na SAD, na poreze, mirovine i investicijske savjete koji su u praktičnim detaljima već zastarjeli.
Razmišljanje, međutim, ostaje netaknuto. Samo trebaš prevesti primjere u svoju zemlju i svoju sadašnjost — temeljna ideja ne stari.
3. Beppe Scienza — Il risparmio tradito (Izdana ušteđevina)
Robin i Dominguez pitaju te čemu služi novac. Beppe Scienza upozorava te tko zarađuje kad ne pitaš.
Riječ je o talijanskoj knjizi, koju je napisao matematičar sa Sveučilišta u Torinu, koji već godinama kritičkim okom promatra industriju upravljanja štednjom.
Ključna je ideja neugodna: velik dio te industrije, u praksi, radi protiv štediše.
Provizije koje tiho nagrizaju prinose. Proizvodi izgrađeni da budu neprozirni. Šalter koji predlaže ono što odgovara onome tko ti to prodaje, ne tebi.
Konkretan primjer, bez imena: dva proizvoda koja ulažu u potpuno iste stvari mogu ti nakon dvadeset godina u džepu ostaviti razliku od desetaka tisuća eura — samo zbog godišnje provizije koja se činila malom. Mali postotak, kad se s vremenom nakuplja, nije mali.
Pouka koju nosiš sa sobom, čak i bez čitanja knjige, jedna je i vrijedi zauvijek: nemoj vjerovati onome tko ti prodaje proizvod prerušen u savjet.
Postoji praktična obrana, i jednostavna je: uvijek pitaj koliko te to stoji, u eurima i svake godine, sve uključeno. Ako je odgovor nejasan, ta je nejasnoća već sama po sebi odgovor.
To je most prema Cashfulnessu, i to je most izgrađen od odsutnosti.
Cashfulness nema financijske proizvode koje bi ti plasirao. Ne uzima provizije na ono što radiš sa svojim novcem, ne usmjerava te prema fondu, nema skriveni interes u broju koji vidiš.
Pokazuje ti tvoje brojke, i to je sve. Neutralan alat treba upravo zato što postoji sve ono što Scienza opisuje.
Jedno drugo, mnogo popularnije ime na ove teme, Robert Kiyosaki, na ovom se popisu ne nalazi: pisali smo o njemu posebno, u zasebnom članku ovog bloga, i tamo objašnjavamo zašto.
Nužno upozorenje: Scienzin je ton polemičan, mjestimice oštar.
Treba ga uzeti onakvim kakav jest — kritički poticaj koji te trenira u ispravnoj sumnjičavosti, ne konačnu presudu o svakom pojedinom proizvodu ili osobi. Vrijednost je pogled koji ostavlja, ne svaka pojedina ocjena.
4. Seneka — De brevitate vitae (O kratkoći života)
Scienza te upozorava na onoga tko rasipa tvoj novac. Seneka te podsjeća što je to što zapravo rasipaš.
Riječ je o moralnom eseju latinskog filozofa Seneke, napisanom prije gotovo dvije tisuće godina. Nikad ne govori o novcu. Govori o vremenu.
Ključna ideja preokreće način na koji se obično žalimo: nije istina da imamo malo vremena — istina je da ga golemu količinu rasipamo.
Problem nije količina života, nego pozornost s kojom ga trošimo.
Seneka razlikuje dvije stvari koje uvijek miješamo: dug život i proživljen život nisu isto. Onaj tko je uvijek strašno zauzet, piše, često je taj tko je najmanje živio — jer se nikada nije dovoljno zaustavio da primijeti kamo ide.
Seneka daje zapažanje koje, nakon dvadeset stoljeća, još uvijek boli: noktima branimo svoj novac, a dopuštamo bilo kome da nam uzme naše vrijeme — jedino što se, doista, ne vraća.
Jedina je to knjiga na ovom popisu koja nema nikakve veze s novcem. I baš zato ih osvjetljava bolje od ostalih.
Jer upravljati novcem, u konačnici, znači upravljati vremenom koje ti novac kupuje.
Cijeli smisao Cashfulnessa — znati gdje si, bez potrebe da o tome neprestano misliš — postoji zbog toga: manje pozornosti potrošeno na brigu o novcu, više života prepušteno životu. Novac stavljen u red vrijeme je koje uzimaš natrag.
Isti je to pokret koji Seneka preporučuje za vrijeme: povremeno zastani i pogledaj kamo ide. Jednom tjedno, s brojkama pred sobom, upravo je to zaustavljanje.
Ovdje ne treba nikakvo upozorenje.
Nema ničega za ažurirati, ničega zastarjelog za prevesti. Tekst koji izdrži na razmaku od dvije tisuće godina ne treba da ga ja branim.
Pročitaj je. Kratka je, i nijedna ti knjiga o financijama neće to reći s takvom jasnoćom.
5. Vittorio Giusti — Strategie per la Finanza Personale (Strategije za osobne financije)
I stižemo do pete. One koju sam napisao ja.
Kažem to jednostavno, bez zaobilaženja: moja je, i upravo zato je neću hvaliti. Stavljam je na ovaj popis jer se uklapa s ostale četiri, ne zato što nosi moje ime.
Praktična je to knjiga o osobnim financijama. Objašnjava, korak po korak i s konkretnim primjerima, kako u vođenje kućanstva unijeti istu strogost dvojnog knjigovodstva — tehnike kojom tvrtke stoljećima drže knjige u ravnoteži.
Kreće se od nule: kako izgraditi kontni plan za obitelj, kako bilježiti ono što ulazi i ono što izlazi, kako čitati rezultat a da ne budeš knjigovođa. Čak i ako knjigu nikad ne kupiš, ideja koju treba ponijeti kući je ova: metoda poduzeća funkcionira, identično, i za obitelj.
Postoji točka u kojoj moram biti potpuno transparentan prema tebi.
U knjizi kao radni alat preporučujem GNUCash: slobodan i besplatan softver za dvojno knjigovodstvo, za računalo. Odlična je to aplikacija — snažna, stabilna, i ne stoji ništa.
Zašto sam onda izgradio Cashfulness?
Jer kad sam pisao tu knjigu, Cashfulness još nije postojao. GNUCash je bio — i još uvijek je — ozbiljan dostupan izbor, i preporučio sam ga u dobroj vjeri.
Točka koju ti želim jasno prenijeti jest ova: razmišljanja iz knjige ostaju sva valjana. Štoviše, s Cashfulnessom vrijede još i više.
Knjiga nije zastarjela. Mijenja se, nabolje, preporučeni alat — ne razmišljanje koje je iza njega.
Cashfulness nasljeđuje istu strogost dvojnog knjigovodstva, ali je mnogo jednostavniji, moderniji i funkcionalniji od GNUCasha, i namijenjen je onima koji nisu knjigovođe.
Rečeno u jednoj rečenici: ako knjigu čitaš danas, u mislima zamijeni GNUCash Cashfulnessom. Metoda je ista, iskustvo mnogo jednostavnije.
Knjiga je dostupna na Amazonu.
Nit koja ih povezuje
Pet vrlo različitih knjiga. Amerikanac iz dvadesetih godina, dvoje autora svjesnih financija, polemički talijanski matematičar, latinski filozof, i ja.
Pa ipak, ako ih poravnaš, sve govore isto iz različitih kutova.
Clason: uspostavi red, tako da novac radi za tebe, a ne ti za njega.
Robin i Dominguez: taj je novac vrijeme tvog života, tako se prema njemu i odnosi.
Scienza: ne dopusti da drugi tvoje sredstvo pretvore u svoj cilj.
Seneka: resurs koji zaista nedostaje nije novac, nego vrijeme.
A peta, moja, pokušava sve to smjestiti u metodu koju možeš primijeniti kod kuće.
Nit je jedna: novac je alat za kupovanje vremena i slobode — ne san koji treba juriti, niti neprijatelj kojeg treba pobijediti.
Svih pet, svaka na svoj način, izvlače novac iz središta pozornice i vraćaju tamo tvoj život.
Zato Cashfulness od tebe traži tek nekoliko minuta, ne cijeli tvoj dan: metoda služi tome da o novcu misliš manje, ne više.
To je, ako hoćeš, mjesto gdje te ideje prestaju biti štivo i postaju svakodnevna praksa. Beta se otvara — bez žurbe, kad ti bude do toga.
— Vittorio